Tri činjenice koje fanovi "Hobita" treba da znaju o 48 frejmova u sekundi

Ima li neko ko ne zna da je beogradska premijera dugoočekivanog filma Pitera Džeksona "Hobit: Neočekivano putovanje" (The Hobbit: An Unexpected Journey) zakazana za 13. decembar? Pa, teško. Ako ste Tolkinov fan i fan trilogije "Gospodar prstenova" svoju kartu za prve projekcije ste sigurno već kupili.

FOTO/VIDEO: Sto hiljada ljudi u euforiji na svetskoj premijeri "Hobita" na Novom Zelandu

Međutim, osim što ovaj film svojim raskošom i radnjom privlači pažnju od prve do poslednje klape, filmofile je posebno zaintrigirala jedna izuzetno bitna tehnološka revolucija koju Džekson započinje upravo "Hobitom". Naime, radi se o snimanju filma u formatu od 48 frejmova u sekundi (48 frames per second ili, kraće, 48fps).

Prve reakcije onih koji su gledali film baš u ovom formatu su vrlo podeljenje: od apsolutne oduševljenosti i iznova klanjanju Džeksonu, do onih koji su uvereni da ovim formatom film gubi dušu zarad savršeno (previše?) oštre slike koja svojom detaljnošću odvlači pažnju od suštine i same radnje filma.

Šta zapravo predstavlja ovaj novi format koji je digao dosta prašine u javnosti?
Da li je to kvalitetniji način uživanja u filmu?

Iako u Srbiji nećete biti u prilici, naravno iz tehničkih razloga, da pogledate "Hobita" u ovom formatu, evo tri činjenice koje bi trebalo da znate o tehnološkoj budućnosti kinematografije.

Prva činjenica: 48 frejmova u sekundi je duplo više frejmova (sličica) nego što je standardno

Standardan broj frejmova u sekundi, odnosno broja jedinstvenih "sličica" koje se u sekundi projektuju na ekran, poslednjih osamdeset godina iznosi 24. Što znači, da će film "Hobit: Neočekivano putovanje" u bioskopima koji imaju adekvatne tehičke mogućnosti u sekundi emitovati duplo više frejmova nego bilo koji film ikada snimljen. Džekson smatra da film ne treba da bude zarobljen u prošlosti, već da mora da prati napredak digitalne tehnologije i koristi isti maksimalno kako bi u bioskope vratio publiku koja filmove sve više gleda na kompjuterima, tabletima, televizorima i plejerima izuzetnih performansi.

Druga činjenica: 48 frejmova u sekundi rezultira oštrijom slikom i manjim zamućenima pri pokretima

Neko bi pomislio: Pa da li ću da "poludim" od te brzine smene "sličica" pred očima?! Naravno da nećete, naprotiv. Još Tomas Edison je smatrao da bilo šta manje od 46 frejmova u sekundi zapravo zamara oko. Džekson, koji je sada jedan od najvećih propagatora korišćenja ovog formata, tvrdi da se na ovaj način dobija čistija i jasnija slika zajedno sa glatkijim pokretima, jer mozak registruje da su detalji (da kažemo, prazan prostor) između frejmova zapravo oštriji. Oko ovaj format vidi kao "pravi svet", a ne "veštački", insistira Džekson.

Treća činjenica: 48 frejmova u sekundi je brzina pokretnih slika na koju je potrebno vreme da se naviknete

Kao što je svima trebalo vremena da sa vinila i audio kaseta pređu na muziku na CD-ovima, odnosno da video kasete zamene DVD-jevima i Blue-ray-evima, isto čeka i sve kada 48 frejmova u sekundi ne budu samo "Džeksonov presedan" već uobičajen način snimanja filmova. Uostalom, Džejms Kameron (za prijatelje Džimbo), kako se šuška, već planira da nastavke "Avatara" snimi u ovom formatu. Ali, naravno, nije Džimbo naivan, uradiće to samo ako Džeksonu "upali" ta priča sa "Hobitom". I reditelju Brajanu Singeru (X-Men) se, takođe, sviđa kako izgleda film sa "bržim sličicama". Sam Džekson tvrdi da je potrebno vreme da se gledalac navikne, ali kada se jednom "navuče" na film u 48 frejmova u sekundi mozak jednostavno počinje da mu radi na taj način.

Iako nas baš zanima da proverimo da li višak detalja, poput svake sitnice na kostimu ili maski glumaca, zaista previše odvlači pažnju od suštine filma, ipak ćemo u Srbiji morati da malo sačekamo tu Džeksonovu filmsku budućnost oko koje smo, moramo priznati, ipak malo skeptični.

Film "Hobit: Neočekivano putovanje" je, naravno, sniman i u standardnom formatu od 24 frejmova u sekundi, jer u svetu postoji ograničen broj bioskopa koji poseduju tehničke uslove za emitovanje filmova u formatu od 48 frejmova u sekundi. Film je, takođe, sniman u 3D tehnici u kojoj će biti prikazivan i u domaćim bioskopima.

Pogledajte još