HRVATSKA – NAŠ SUS(J)ED: Konferencija Centra za spoljnu politiku i fondacije Hanns Seidel

Konferencija je prva u ciklusu u okviru projekta "Srbija i njeni susedi" koji će se tokom 2017. godine realizovati u Beogradu. Srpsko-hrvatski odnosi smatraju se veoma značajnim za stabilnost u Jugoistočnoj Evropi. Oni se reflekuju i na činjenicu da stabilnost u okviru tzv. Dejtosnkog četvorougla zavisi upravo od što boljih relacija između vlasti u Beogradu i Zagrebu. Međutim, i dalje su veoma opterećeni nasleđem ratnih sukoba na području bivše SFR Jugoslavije. U tom smislu skoro svakodnevno dolazi do novih tenzija upravo zahvaljujući činjenici da političke elite neretko koriste uzajamno veoma oštru retoriku, oslonjenu na nasleđe konflikata.

Odnosi između Srbije i Hrvatske tako su i dalje veoma opterećeni položajima manjina, odnosno preostalih Srba u Hrvarskoj, kao i hrvatske manjine u Vojvodini/Srbiji. Takođe, postoje brojni nerešeni problemi vezani za razgraničenje u oblasti Podunavlja, a često se čuju i sugestije da srpski krupni kapital nije sasvim dobrodošao u Hrvatsku. Pored navedenog, Hrvatska ukazuje i na to da Tužilaštvo za ratne zločine Srbije ne može po predmetima iz svoje nadležnosti primenjivati načelo univerzalne jurisdikcije, kao i da postoji otvoren problem vezan za, kako zvanični Zagreb ističe, nedovoljnu saradnju susedne Srbije sa Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju.

Sve to dodatno usporava evropski put Srbije, koja je krajem 2015. godine otpočela predpristupne pregovore o članstvu sa Evropskom unijom. Hrvatska koristi komparativnu prednost punopravnog članstva i stavlja bilateralna pitanja u kontekst pregovaračkog procesa, na sličan način kao što je to njoj svojevremeno radila Slovenija. Zakonom spojenih sudova akcija izaziva reakciju, i odnosi između Srbije i Hrvatske zapadaju u vrtlog negativnih trendova. Nažalost, današnja percepcija ovih odnosa rezultira i u izmenama percepcija prema EU, što predstavlja verovatno najveću opasnost.

"Šta je moguće učiniti da bi se negativni trendovi zaustavili?", "Da li je proces integracija moguć po principu jedna po jedna zemlja ili bi zajednički pristup dao bolje rezultate?", neka su od pitanja o kojima je razgovarano na konferenciji.

Upravo imajući u vidu navedeno na skupu je bilo reči o tome kako bilateralni odnosi između Srbije i Hravtske mogu biti rasterećeni nasleđa sukoba 90-ih godina proteklog veka, kao i perioda Drugog svetskog rata.

Koliko je moguće promena zvaničnog Zagreba kada je u pitanju ubrzanje evropskog puta Srbije? Kako se odnosi između Srbije i Hrvatske odnose na njihovo susedstvo, sa posebnim osvrtom na odnose unutar Bosne i Hercegovine? Da li zvanični Beograd može u pedpristupnom EU procesu dodatano izmeniti svoj zakonodavni okvir te osigurati zagarantovanu reprezentativnost hrvatske zajednice u Narodnoj skupštini Republike Srbije?

Pored navedenog, bilo je reči i koliko vanjski akteri, poput Evropske unije, a unutar nje pre svega Savezne Republike Nemačke, mogu uticati na relaksaciju pokatkada prilično zatgnutih odnosa između Beograda i Zagreba. Štaviše, bilo je reči i o tome da li je moguće dugoročno prevladati istorijsko nasleđe oružanih sukoba na teritoriji Hrvatske od 1991. do 1995. godine.

(old_image)

Pogledajte još