Zdravlje

Dobro raspoloženje za dobro zdravlje

Dobro raspoloženje za dobro zdravlje

Zdravo je da budete dobro raspoloženi. To potvrđuju i moderna ispitivanja mozga. Ko se neprestano trudi da poboljša svoje raspoloženje, doprinosi i poboljšanju svog i fizičkog i mentalnog zdravlja, kaže Julia Umek, bečka psihološkinja.

Lepe i prijatne misli
Raspoloženje nije ništa drugo do harmonična interakcija neurotransmitera, tj. naših hormona sreće. Prijatne i lepe misli mogu da vam poprave raspoloženje.
U nastavku pet saveta kako da to postignete:

Stavite se u poziciju posmatrača
Ako želite da prizovete sreću i dobro raspoloženje, posmatrajte sve stvari koje vam se dešavaju u životu u širem kontekstu. Gledajte na situacije u svom životu iz ugla posmatrača, tako kao da gledate neki film. Sebi dodelite ulogu neke simpatične osobe. Osobama koje su raspoložene i vedre obaveze koje imaju izledaju lakše i izvodljivije, nego osobama koje su loše raspoložene.

Ako ste loše raspoloženi, onda vam se i obaveze i poslovi koje ionako ne volite da radite čine još mučnijim. Pozitivno raspoloženje tokom kog se fokusirate na pozitivnu stranu neke situacije, dozvoljava vam da se na mentalnom nivou distancirate od te aktuelne situacije i mnogo lakše shvatite kako nešto da sprovedete u delo ili savladate neku prepreku. To vam pomaže da ostanete vedri i raspoloženi.

Pazite na držanje tela
Raspoloženje se ogleda i kroz držanje tela. Istraživanja neurobiologa pokazuju da osobe koje udahnu duboko, isprave kičmu, izbace grudni koš, puste ramena da malo „padnu“, isprave glavu i opuste mišiće lica poprave svoje rapoloženje jer mozak misli da je osoba dobro rapoložena. To vas s druge strane za druge ljude čini simpatičnom i privlačnom osobom i ispunjava vas pozitivnom energijom.

Smejte se!
Smeh je uvek odličan pokretač dobrog raspoloženja. Ljudi se radije druže sa nasmejanim osobama i više im i veruju, nego osobama koje su namrgođene. Osmeh na licu ili pak smeh od srca, kao što ga viđamo kod male dece, dugoročnije popravljaju raposloženje.

Naučnici koji se bave istraživanjem mozga kažu da osobe koje često druge osobe ispituju i navode ih da se podsete simpatičnih i veselih dogodovština, priča, filmova ili nekih drugih lepih stvari iz njihovog života i dozvole da ih dobro raspoloženje i sreća drugih ljudi ponesu, na taj način treniraju svoj mozak da sreću i veselo raspoloženje zapamti.

Nemojte da ustajete na levu nogu!
Od ranog jutra morate da „radite“ na svom dobrom raspoloženju. Ko sebi već od ranog jutra dobro čini i izbegava da „ustane na levu nogu“, tj. ko sebi, na primer, u život uvede neki dnevni ritual koji mu prija, taj svoj dan počinje dobro raspoložen.

Doručak za dobro raspoloženje, tj. „mood-food-breakfast“ pospešuje lučenje hormona sreće.
Ko, na primer, svoj dan započne čašom hladne, osvežavajuće vode, zatim pojede okrepljujuću jabuku i nekoliko oraha, pa potom uživa u šolji kafe ili čaja ili možda u parčetu hleba sa kačkavaljem i taj svoj jutarnji ritual zaokruži parčencetom čokolade sa 70% kakaoa, ta osoba svoj dan započinje raspoložena i vesela.
Ova kombinacija namirnica vas na brz način snabdeva energijom i pomoću njih postajete otporni na bolesti koje izaziva stres.

Iskoristite prednosti sunca
Sunce, kao i sama godišnja doba i određeni praznici mnogo utiču na naše raspoloženje. Božićni i novogodišnji praznici kod mnogih ljudi izazivaju loše raspoloženje. I ljudi koji imaju ispunjen život ponekad su nesrećni. Melanholija je sastavni deo života. Kao što i lepe stvari u životu prolaze, tako će i ružne stvari proći. 

Važno je da svaki trenutak maksimalno iskoristite i da se u mislima uvek okrenete ka budućnosti koja život može da promeni nabolje. Naše misli i osećanja utiču na naše mentalno zdravlje. Omiljena misao za dušu koja će momentalno poboljšati naše raspoloženje jeste: „Kome sam na čemu zahvalan/na?“ 

(Compress)
BEČ, decembar 2009.

Podeli sa drugima:

Vaši komentari

Morate biti ulogovani da biste uneli komentar
Kliknite ovde za LOGIN.

Zdravlje

Multivitamini u detinjstvu i astma Ustanovljen je i porast rizika na alergiju ishranom među svom decom kojoj su kao trogodišnjacima davani multivitaminski preparati.

Znojenje! Da li ne?! Važno je pre svega istaći pozitivne strane znojenja: ono podstiče razmenu materija, rashlađuje kožu kao telesna klima i transportuje otrove iz organizma

Gojaznost i dijabetes Svetska zdravstvena organizacija upozorila je ovih dana da će do 2015. godine više od dve milijarde odraslih imati prekomernu težinu,

Alchajmer, demencija i vežbanje Stariji ljudi koji su povećali nivo fizičke aktivnosti imali su bolje rezultate na testovima za kognitivno razmišljanje, pokazuje istraživanje 

Trešnje - prirodni lek protiv reume i gihta I protiv celulita i bora, podstiču varenje, čuvaju srce. Uberite priodu i živite sa njom, bićete uzdraviji i lepši...

Alergija - nacionalna bolest Nije strašno, ali je strašno dosadno i otežava lepe dane u prirodi. A čak 25 posto populacije pati od alergija 

Vakcina protiv raka dojke? Američki naučnici tvrde da su njihovi eksperimenti sa novom vakcinom protiv raka dojke na miševima bili "potpuno uspešni".

Brine otpornost na antibiotike Otpornost na antibiotike jedna je od tri najveće pretnje po zdravlje ljudi i naučnici upozoravaju da bismo mogli ući u fazu u kojoj će svet imati malo kliničkih odgovora na neke infekcije.

Trauma i geni Trauma može trajno, doživotno da ostavi posledice na mentalno i fizičko zdravlje osobe koja je doživela traumatsko iskustvo.

Orasima protiv holesterola Jedite koštunjavo voće svih fela kako biste popravili sopstvenu holesterolsku sliku i regulisali nivo holesterola u krvi.

Biologija straha Svako ko je predškolsko dete vodio lekaru na vakcinaciju pamti da je klinac užasnut više plakao pre nego posle vakcinacije

E-medikacija u Beču Ubacivanjem kartice u čitač odmah moći da vide dejstvo raznih medikamenta i njihovu kompatibilnost sa medikamentima koje pacijent već koristi

Hrana - prijatelj i saboter sna Ako imate problema da zaspite, šta je sa kasnim večernjim pa i ponoćnim obrokom? Banane, tost ili toplo mleko su - ok

Kad je i disanje opasno po zdravlje Sićušne čestice sumpora, ugljenika i prašine su najštetnije po zdravlje ali i azotni oksidi i ozon takođe utiču u znatnoj meri

Genetske analize pred trudnoću U traganju za najefikasnijim testom na nasledne bolesti, američki naučnici su ustanovili da je - dovoljna analiza uzorka pljuvačke

Rak - masovni ubica VAŠINGTON, 14. april 2010. (FoNet) - Uprkos unapređenju u prevenciji, dijagnostici i tretmanima, rak je i dalje na drugom mestu liste vodećih uzroka smrtnosti u Sjedinjenim Američkim Državama.

Doniranje bubrega bezbedno Rizik od smrti zbog donacije bubrega je - tri u deset hiljada.

Vakcina i autizam - bez dokaza o vezi Američki Federalni sud presudio je da nema dovoljno dokaza o povezanosti vakcina i autizma, neurološkog poremećaj koji pogađa sposobnost obolelog da komunicira

Kalorične užine i gojazna deca Užine bogate kalorijama glavni su krivac za sve prisutniju dečju gojaznost. Jedna nova studija ustanovila je da je vodeći uzročnik toga preterano konzumiranje "grickalica".

Nezamenjivi "vitamin sunca" KOPENHAGEN, 26. mart 2010. (FoNet) - Vitamin D je ključni "igrač" u aktiviranju odbrambenog sistema čoveka, a njegov nedostatak zabeležen je kod gotovo polovine populacije na našoj planeti.

Agregatori vesti: Naslovi.net | Vesti.rs | PoslednjaVest | Blok72
Powered by Trident Media Group